Glavni izbornik

Naslovnica

Članice SESiB-a

O nama

Ispitna komisija

Stručni ispiti

Stručna izobrazba

Aktualno

Stručni prilozi

Članice SEH-a

Kontakti

Zakonska regulativa

Lokacija

Linkovi

Webmail

Dokumenti

  • Prijava za polaganje prvog stručnog ispita – PRIJAVA P-1 – Preuzmi

  • Prijava za polaganje popravaka prvog stručnog ispita – PRIJAVA POPR-P2 – Preuzmi

  • Prijava za polaganje povremenog stručnog ispita – PRIJAVA P3 – Preuzmi

  • Prijava za polaganje popravka povremenog stručnog ispita – PRIJAVA POPR P4 – Preuzmi

  • Potvrda o položenom ispitu PRILOG P-5 – Preuzmi

  • Potvrda o radnom iskustvu PRILOG P-6 – Preuzmi

  • Izvješće mentora PRILOG P-4 – Preuzmi

  • Popis zanimanja za prijavljivanje ispita – Preuzmi
 Zavod za unapređivanje sigurnosti d.d. Osijek

WIZARD OF THE ENVIRONMENT THE ENTERPRISE EUROPE NETWORK



Iz galerije

Tražilica

Dravske HE

Hidrološki podaci
Dravske HE - hidrološki podaci

Plan cjelovite izgradnje
Plan cjelovite izgradnje Dravskih HE

SESIB prima prijave za upis pripremnog tečaja za polaganje periodičnih stručnih ispita
za energetičare s položenim stručnim ispitom. Prijavite se on line Upisnim listom: „Stručna izobrazba/tečajevi“ .
Odabir energenta za sigurniju budućnost PDF Ispis E-mail

Antun Gabrić- energetski savjetnik

Vječita je dilema kako odabrati vrstu energenta koji će nam barem za duže razdoblje omogućiti sigurno i prihvatljivo energetsko rješenje. Povoljna razdoblja javljaju se u ciklusima kao i ekonomska uspješnost u promatranom vremenskom razdoblju. Na ovo se nameće logičan zaključak da povoljniji energenti generiraju i uspješnije i konkurentnije gospodarstvo a s time i povećan standard i kvalitetu življenja svojih građana. Nafta, struja, drvo, plin sve su ovo energenti koji su imali svoj ciklus korištenja na ovim prostorima. Svi su oni i danas u upotrebi ali neki se ne uklapaju u pojedine opcije glede ekoloških ili ekonomskih standarda ili su vremenski pregaženi. Mali povratak u prošlost podsjetit će nas na peći ložene lož uljem koje su svoju popularnost temeljile na jeftinom energentu, brzom zagrijavanju prostora, malim dimenzijama, jednostavnom rukovanju. Jedan dio njih je i danas u upotrebi što se može vidjeti po kanisterima na benzinskim pumpama u zimskom razdoblju. U mnogim domovima i stanovima su u kutu stajale termo akumulacijske peći koje bi danas i dobile prolaznu ocijenu glede ekoloških i ekonomskih standarda, pošto pri njihovom radu ne dolazi do posljedica po okoliš pogotovo ako je struja dobivena za njihovo korištenje iz hidro energetskih potencijala, a njihovo zagrijavanje odnosno punjenje može se vršiti za vrijeme noćnog razdoblja povoljnijeg tarifnog sustava. Više od 48% teritorija Republike Hrvatske nalazi se pod šumom. Drvo ili kako danas volimo reći bio masa je gorivo koje se dobiva od drvnog otpada, biljaka, slame ili drugih gorivih biljnih tvari. Pod drvnim otpadom podrzumijevamo drvnu masu koja nije zadovoljila standarde u preradi drvne industrije te ju možemo koristiti za loženje. Bio masa se svrstava u obnovljive izvore energije a s ekološke strane je prihvatljiva i po količini štetnih produkata. Za Hrvatsku postoji podatak da je potrošnja drvne mase jedva 0,1 m3 po stanovniku a kao usporedbu navodim da je godišnji prirast Hrvatskih šuma 350 mil/m3. Sve ovo nam govori koliko je niska razina korištenja ovog energenta u odnosu na stanovnike pojedinih zemalja Europe. Dugogodišnji problem jednostavnijeg skladištenja, transporta i procesa izgaranja u plamenicima peći je tehnološki riješen u obliku drvnih peleta tj. malih tuljaka dobivenih od ostataka piljene građe hrastva, bukve, jasena itd. Pelete se dobivaju putem prešanja piljevine pod tlakom bez dodavanja veziva i poboljšivača gorenja. 1 kg peleta zamjenjuje 0,5 l lož ulja i može proizvesti 2,5 KW/KG toplinske energije uz ostatak 1% pepela a procesom se stvara ista količina CO2 koliko je drvo koristilo tijekom svog rasta. Zbog toga pelete su neutralni nosač CO2 energije. Plin kao energent je u prednosti pošto se koristi u primarnom obliku tj. ne mora se transformirati kao električna energija. Plin najmanje zagađuje okoliš i ima vrlo visok stupanj efikasnosti. Tvrdi se da plin ima socijalnu cijenu i da se iz te cijene može financirati razvoj i izgradnja novih skladišta. U Europskom okruženju samo Rusija, Norveška, Nizozemska i Hrvatska imaju vlastiti plin ali neke od navedenih nedovoljno za svoje potrebe. Cijena plina raste i rast će u budućnosti samo je pitanje dokle i do koje cijene. Podatak je da plin u Hrvatskoj ima tek 60% cijene plina u Europi pa se to i navodi kao ciljanja cijena u nadolazećem razdoblju. Sve gore navedeno može se smatrati kao energetska ponuda iz koje svatko ponaosob treba odabrati najpovoljniju opciju.

 

CIJENE ENERGENATA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Najveći dobavljač energenata u RH je HEP grupa.
 
ELEKTRIČNA ENERGIJA
Cijena električne energije je određena u skladu s poslovanjem HEP-a
tako da je proizvodnja odvojena od distribucije električne energije:
Link na stranice: HEP Operator distribucijskog sustava doo - http://www.hep.hr/ods/kupci/tarifni.aspx
 
TOPLINSKA ENERGIJA
Cijena toplinske energije sastoji se od:
-naknade za zakupljenu SNAGU (MW, kn/t) i
-naknade za isporučenu/preuzetu TOPLINSKU ENERGIJU/tehnološku paru (MWh, kn/t/h).
Naknada za zakupljenu snagu utvrđuje se kao umnožak priključne snage iz termoenergetske suglasnosti i tarifne stavke za snagu.
Naknada za isporučenu/preuzetu toplinsku energiju/tehnološku paru,
izmjerene i očitane svakog mjeseca na mjerilu toplinske energije, pomnožene s visinom tarifne stavke za energiju.
Link na stranice: HEP - Toplinarstvo doo - http://www.hep.hr/toplinarstvo/kupci/cjenik.aspx
 
ZEMNI PLIN
Dvije su osnovne skupine kupaca potrošnje prirodnog plina.
KUĆANSTVA - kupci koji prirodni plin koriste za vlastite potrebe u kućanstvu
PODUZETNIŠTVO - svaki kupac, osim kupca iz tarifne grupe kućanstvo.
Link na stranice: HEP Plin doo -  http://www.hep.hr/plin/kupci/cijena.aspx