Sa ekonomskog gledišta energija predstavlja temelj civilizacije kao što predstavlja i temelj života.Sa tolikim značenjem u svakodnevnom životu energetika bi svakako morala imati veće prioritete i značajnije mjesto u vremenu koje slovi kao vrijeme gospodarse krize, potrebno je potaknuti investicije u energetski sektor što bi za posljedicu imalo sigurniju opskrbu gospodarstva a time i bolju konkurentnost na budućem europskom tržištu.Potpunu energetsku samostalnost teško da ćemo dostići još mnogo godina ali joj svakako treba težiti.Cilj naših energetskih stručnjaka trebao bi biti da potiču i usmjeravaju domaći tehnološki razvoj u proizvodnji opreme a u konačnici i smanjenje uvozne ovisnosti.Pokretanjem domaće proizvodnje u energetskom sektoru ne samo da smo se uključili u proizvodnju toliko potrebnih obnovljivih izvora energije:sunčeve, vjetro elektrane, bio plina i energana na otpadnu drvnu masu nego bi i sačuvali i dio radnih mjesta a dobar dio financijskih sredstava ostao bi u državi.Ovo je svakako na tragu novog prestrojavanja u ekonomiji kada svaka država traži svoje mjesto na tržištu jer uvođenjem novih tehnologija jačamo i svoju poziciju te je potrebito prilagoditi preostali dio industrije potrebama tržišta.Prema postojećim podatcima za područje Europske Unije predviđa se gradnja pedesetak termoelektrana što je prilika za poduzeća iz metalske industrije da budu spremna za ove poslove jer će se područje Euro zone u dogledno vrijeme morati stabilizirati i krenuti u ove projekte.Težeći za što većim ekološkim standardima u zbrinjavanju otpada sa odvajanjem i sortiranjem prema vrsti dio energetskih pogona će se graditi i u obliku spalionica uz poštivanje maksimalnih ekoloških standarda .Nije upotrebljivo sve što odbacimo u obliku ambalaže i tijekom življenja jer odvajanjem korisnog od neupotrebljivog,dobar dio ovog resursa može se ponovno vratiti na tržište sirovina.Pored ekološkog zbrinjavanja i u ekonomskom smislu uštedjeli smo dio energije koji je ugrađen pri proizvodnji pojedinih roba.Najočitiji primjer je aluminijska ambalaža gdje se u proizvodnom procesu troši velika količina električne energije i niz ostalih energenata.Ovo sve znači da u svakom sličnom proizvodu imamo ugrađeni dio energije te ga je potrebno samo ponovno tehnološkim procesom sa puno manje energenata vratiti na tržište roba.Udio Hrvatske u proizvodnji energije iz termoelektrana bi po energetskoj strategiji do 2020 god. zahtjevao izgradnju termoelektrana snage preko 2000 MW sa energentima ugljenom i plinom.Sa energetske i ekološke strane nebi smjeli imati većih primjedbi na ove tipove energetske djelatnosti sem povećane emisije ugljičnog dioksida što bi uz modernu tehnologiju bio rješivo i svedeno na prihvatljivu mjeru.Najveća stavka je uvoz i dostupnost kada politička i financijska situacija traže dobar odabir partnera za neko duže razdoblje.Zasigurno je teško izdvojiti neki od podnaslova sa početka ovog teksta ali bi svakako izdvojio električnu energiju i njenu sigurnu opskrbu jer je Hrvatska izložena proesima na međunarodnom energetskom tržištu sa posljedicama po energetske tvrtke u Rep.Hrvatskoj.
ANTUN GABRIĆ - Energetski savjetnik
Društvo energetičara Slavonski Brod sekcija za obrazovanje.